Autori rada analiziraju Eurostatove podatke o putničkom zračnom prometu u 29 europskih zemalja u godinama 2018. (prije COVID-a), 2020. (COVID-19) i 2023. (oporavak). Primjenom metode klasteriranja k-srednje vrijednosti na standardiziranim varijablama izdvajaju se heterogeni obrasci oporavka koji grupiraju zemlje u tri klastera. Odabir broja klastera temelji se na metodi lakta, Silhouette pristupu i Calinski–Harabaszovu indeksu. Rezultati pokazuju da je oporavak do 2023. godine ostao neujednačen. Analiziraju se svi klasteri, uz postotne promjene i provjere robusnosti. Raspravljaju se implikacije i politike u zračnom prometu i turizmu (planiranje kapaciteta, razvoj ruta, ciljane mjere) uz naglašenu ulogu informacijskih tehnologija u pospješivanju analitičkih procesa.